Kako biti srećan: 10 stvari koje srećni ljudi rade svaki dan

3
Formula za sreću ne postoji. Sreća je individualna stvar i zavisi od mnogo faktora. Ipak, srećni ljudi imaju nešto zajedničko što je univerzalno primenljivo. Njihov način razmišljanja, obrazac ponašanja, aktivnosti kojima su svakodnevno zaokupljeni, dokazano dovode do dugotrajnog osećaja sreće i zadovoljstva životom. Uključite ove stvari u svoju dnevnu rutinu ako želite da budete srećniji. 10 navika srećnih ljudi Srećni ljudi posvećuju veliki deo vremena svojoj porodici i prijateljima. - Okružite se ljudima koje volite i sa kojima vam je prijatno da provodite vreme. Ali takođe, izbegavajte ljude koji vas ispunjavaju negativnom energijom. Dobri međuljudski odnosi i čvrste veze sa onima do kojih nam je stalo, čine nas srećnijima i od suštinske su važnosti za naše fizičko i mentalno zdravlje. Zahvalni su na onome što imaju i izražavaju zahvalnost drugima - Nisu srećni ljudi zahvalni, nego su zahvalni ljudi srećni. Uticaj koju zahvalnost ima na sreću, osećaj zadovoljstva i psihičko zdravlje je dokazan u mnogim studijama. Izdvojite par minuta pre spavanja i napišite 3 stvari koje su se desile tog dana na kojima ste zahvalni, kao i zašto su se desile. Time trenirate mozak da se fokusira na pozitivne stvari, a vremenom ćete otkriti i koje su to aktivnosti, ljudi, događaji, koji vas čine srećnim, tako da možete da im posvetite više pažnje. Često su prvi kada treba da se pomogne drigima. - Budite pri ruci kolegama, komšijama, prolaznicima, kada god to možete. Pomaganje drugima ima direktan uticaj na vaš lični osećaj zadovoljstva i sreće, a time indirektno poboljšava i psiho-fizičko zdravlje. Dodatni benefit pomaganja drugima - ako nekome popravite dan, povećaćete i njihovu lojalnost i privrženost. Nikada se ne zna kada će pomoć zatrebati vama. Dobro se dobrim vraća. Optimistični su kada razmišljaju o budućnosti i uopšte. - Usmerite svoje vreme i energiju na stvari nad kojima imate kontrolu. Naučite kada je vreme da odustanete, ako stvari ne idu po planu. Gledajte na neuspehe kao na lekcije. Loše stvari se dešavaju svima, i dobrim ljudima i lošim, pa neće izbeći ni vas. Kada do toga dođe, razmišljajte "i ovo će proći". Ništa ne traje večno. I ne dozvolite da se problemi u jednoj životnoj oblasti "presipaju" na druge. Ako imate problem na poslu, ne mora porodica da ispašta zbog toga. Uživaju u sitnim zadovoljstvima. - Usporite malo i radujte se malim stvarima. Srećni ljudi znaju da cene neke naizgled obične momente i stvari koje mnogi prihvataju zdravo za gotovo. Uživajte u mirisu omiljenog jela, izađite u prirodu da udahnete malo svežeg vazduha, prepustite se zvucima omiljene pesme. Navikli smo da čujemo frazu "kvalitet je bitniji od kvantiteta". Međutim, istraživanja pokazuju da, kada je sreća u pitanju, stvari stoje drugačije - kvantitet pobeđuje kvalitet. Drugim rečima, mnogo malih, učestalih, srećnih trenutaka i sitna zadovoljstva nas čine srećnijima nego mali broj krupnih zadovoljstava i srećnih događaja. Radite stvari koje vas čine srećnima često, ubacite ih u dnevnu rutinu. Pokušavaju da žive u sadašnjem trenutku. - Nesrećni ljudi često žive u prošlosti ili brinu o budućnosti. Budućnost i prošlost postoje samo u našoj glavi. Sadašnji trenutak je jedino što stvarno postoji. Zato ne budite zlopamtilo. Naučite da oprostite i zaboravite. Ako ste kivni, ljuti, ozlojeđeni, naneta vam je bol, to su normalne ljudske emocije i dešavaju se svakome. Ali, čuvanjem ovih negativnih emocija u sebi, u dužem vremenskom periodu, blokirate put ka sreći. Da biste napravili mesta za pozitivne emocije, morate se prvo osloboditi negativnosti. Takođe, umesto da stalno razmišljate šta vam je sledeće na listi obaveza i brinete o stvarima koje tek treba da se dese, fokusirajte se na trenutni zadatak, razgovor ili aktivnost. Briga o budućnosti vam neće doneti ništa korisno. Ako možete nešto da preduzmete, uradite to odmah ili ubeležite u planer/kalendar. Ako nije u vašem krugu uticaja, nema svrhe da mislite o tome. Pored toga, prema jednom istraživanju 91.4% naših briga se nikada ne ostvari. Negativna predviđanja koja se i ostvare, ostvarila bi se bez obzira da li mi brinuli ili ne, u najvećoj meri. Zašto onda da uzaludno trošimo svu tu energiju na brigu? Redovno vežbanje je deo njihove rutine. - To ne znači da morate da idete u teretanu i trenirate do iznemoglosti. Bilo kakva fizička aktivnost je bolja od nikakve. Trčanje, plivanje, joga, vožnja bicikla, pa i obična šetnja, mogu biti dovoljni. Fizička aktivnost utiče pozitivno na vaše telo ali i mozak, tako što podstiče oslobađanje hormona zaslužnih za sreću i dobro raspoloženje: dopamina, endorfina i serotonina. Vode računa o svom telu i zdravlju - Kvalitetan i dug san važan je za naš organizam kao i voda i hrana. Nedostatak sna ništa ne može da nadomesti. Spavanje je bitan deo mehanizna kojim se naše telo i um odmaraju i obnavljaju. Dobar san poboljšava raspoloženje, koncentraciju, energiju, memoriju i izoštrava um, uklanjajući toksične proteine koji se tokom dana akumuliraju u mozgu. Premalo sna samo po sebi povećava nivo hormona stresa, čak i kada nisu prisutni drugi stresori. Takođe, unos dovoljne količine vode i zdrava ishrana predstavljaju osnov za dug i srećan život. Imaju ciljeve i ambicije i duboko su im posvećeni na dnevnom nivou. - Naša sreća je tesno povezana sa osećajem da naš život ima neki smisao i svrhu. Zato su životni ciljevi važni. Oni nam daju fokus, motivaciju, smisao. Ciljevi moraju da budu dostižni, ali dovoljno veliki da nas inspirišu. Moraju da budu u saglasnosti sa našim ličnim vrednostima, standardima i potrebama. Da li stvarno želite da završite fakultet, ili su to samo želje vaših roditelja? Da li vi lično imate potrebu da smršate, ili su na vas uticali standardi okoline, sa kojima se vi ni ne slažete? Kada postavite cilj koji za vas ima smisla, možete da napravite plan akcije: koje su to navike i dnevne aktivnosti koje će vam omogućiti da postignete cilj? Nađite način i da uživate u procesu koji vodi do samog cilja. Bićete motivisaniji i verovatnoća da ćete tako postići ono što želite je mnogo veća. I bićete srećniji. Bitno je napomenuti i ovo. Srećni ljudi imaju svoje probleme kao i svi drugi. I oni su pod stresom, imaju krize, dešavaju im se tragedije. Ono po čemu se srećni ljudi razlikuju je što oni vide probleme kao izazove sa kojima se treba uhvatiti u koštac, a ne izgovore za nešto. Ovakav mehanizam odbrane im daje staloženost i snagu kada se suočavaju sa svakodnevnim životnim izazovima. Oni znaju da imaju moć da loše raspoloženje pretvore u dobro i svesno biraju da budu srećni. I da budemo iskreni, život bez izazova i prepreka bi bio stvarno dosadan. Kako mi reagujemo na njih je ono što je važno. Taj izbor je na nama samima. Sada kada znate šta treba da uradite, preuzmite kontrolu. Ne možete samo da čekate da vas sreća sama pronađe. Srećni ljudi aktivno rade na sebi i svojoj sreći. Istraživanja pokazuju da imamo kontrolu nad 40% sreće u našem životu. Preostalih 10% zavisi od životnih okolnosti, a 50% od genetike i na to ne možemo mnogo da utičemo. Ali, 40% je sasvim dovoljno da znamo da imamo moć da promenimo stvari.

Formula za sreću ne postoji. Sreća je individualna stvar i zavisi od mnogo faktora. Ipak, srećni ljudi imaju nešto zajedničko što je univerzalno primenljivo. Njihov način razmišljanja, obrazac ponašanja, aktivnosti kojima su svakodnevno zaokupljeni, dokazano dovode do dugotrajnog osećaja sreće i zadovoljstva životom. Uključite ove stvari u svoju dnevnu rutinu ako želite da budete srećniji.

10 navika srećnih ljudi

  1. Srećni ljudi posvećuju veliki deo vremena svojoj porodici i prijateljima. – Okružite se ljudima koje volite i sa kojima vam je prijatno da provodite vreme. Ali takođe, izbegavajte ljude koji vas ispunjavaju negativnom energijom. Dobri međuljudski odnosi i čvrste veze sa onima do kojih nam je stalo, čine nas srećnijima i od suštinske su važnosti za naše fizičko i mentalno zdravlje.
  2. Zahvalni su na onome što imaju i izražavaju zahvalnost drugima – Nisu srećni ljudi zahvalni, nego su zahvalni ljudi srećni. Uticaj koju zahvalnost ima na sreću, osećaj zadovoljstva i psihičko zdravlje je dokazan u mnogim studijama. Izdvojite par minuta pre spavanja i napišite 3 stvari koje su se desile tog dana na kojima ste zahvalni, kao i zašto su se desile. Time trenirate mozak da se fokusira na pozitivne stvari, a vremenom ćete otkriti i koje su to aktivnosti, ljudi, događaji, koji vas čine srećnim, tako da možete da im posvetite više pažnje.
  3. Često su prvi kada treba da se pomogne drigima. – Budite pri ruci kolegama, komšijama, prolaznicima, kada god to možete. Pomaganje drugima ima direktan uticaj na vaš lični osećaj zadovoljstva i sreće, a time indirektno poboljšava i psiho-fizičko zdravlje. Dodatni benefit pomaganja drugima – ako nekome popravite dan, povećaćete i njihovu lojalnost i privrženost. Nikada se ne zna kada će pomoć zatrebati vama. Dobro se dobrim vraća.
  4. Optimistični su kada razmišljaju o budućnosti i uopšte. – Usmerite svoje vreme i energiju na stvari nad kojima imate kontrolu. Naučite kada je vreme da odustanete, ako stvari ne idu po planu. Gledajte na neuspehe kao na lekcije. Loše stvari se dešavaju svima, i dobrim ljudima i lošim, pa neće izbeći ni vas. Kada do toga dođe, razmišljajte “i ovo će proći”. Ništa ne traje večno. I ne dozvolite da se problemi u jednoj životnoj oblasti “presipaju” na druge. Ako imate problem na poslu, ne mora porodica da ispašta zbog toga.
  5. Uživaju u sitnim zadovoljstvima. – Usporite malo i radujte se malim stvarima. Srećni ljudi znaju da cene neke naizgled obične momente i stvari koje mnogi prihvataju zdravo za gotovo. Uživajte u mirisu omiljenog jela, izađite u prirodu da udahnete malo svežeg vazduha, prepustite se zvucima omiljene pesme. Navikli smo da čujemo frazu “kvalitet je bitniji od kvantiteta”. Međutim, istraživanja pokazuju da, kada je sreća u pitanju, stvari stoje drugačije – kvantitet pobeđuje kvalitet. Drugim rečima, mnogo malih, učestalih, srećnih trenutaka i sitna zadovoljstva nas čine srećnijima nego mali broj krupnih zadovoljstava i srećnih događaja. Radite stvari koje vas čine srećnima često, ubacite ih u dnevnu rutinu.
  6. Pokušavaju da žive u sadašnjem trenutku. – Nesrećni ljudi često žive u prošlosti ili brinu o budućnosti. Budućnost i prošlost postoje samo u našoj glavi. Sadašnji trenutak je jedino što stvarno postoji. Zato ne budite zlopamtilo. Naučite da oprostite i zaboravite. Ako ste kivni, ljuti, ozlojeđeni, naneta vam je bol, to su normalne ljudske emocije i dešavaju se svakome. Ali, čuvanjem ovih negativnih emocija u sebi, u dužem vremenskom periodu, blokirate put ka sreći. Da biste napravili mesta za pozitivne emocije, morate se prvo osloboditi negativnosti. Takođe, umesto da stalno razmišljate šta vam je sledeće na listi obaveza i brinete o stvarima koje tek treba da se dese, fokusirajte se na trenutni zadatak, razgovor ili aktivnost. Briga o budućnosti vam neće doneti ništa korisno. Ako možete nešto da preduzmete, uradite to odmah ili ubeležite u planer/kalendar. Ako nije u vašem krugu uticaja, nema svrhe da mislite o tome. Pored toga, prema jednom istraživanju 91.4% naših briga se nikada ne ostvari. Negativna predviđanja koja se i ostvare, ostvarila bi se bez obzira da li mi brinuli ili ne, u najvećoj meri. Zašto onda da uzaludno trošimo svu tu energiju na brigu?
  7. Redovno vežbanje je deo njihove rutine. – To ne znači da morate da idete u teretanu i trenirate do iznemoglosti. Bilo kakva fizička aktivnost je bolja od nikakve. Trčanje, plivanje, joga, vožnja bicikla, pa i obična šetnja, mogu biti dovoljni. Fizička aktivnost utiče pozitivno na vaše telo ali i mozak, tako što podstiče oslobađanje hormona zaslužnih za sreću i dobro raspoloženje: dopamina, endorfina i serotonina.
  8. Vode računa o svom telu i zdravlju – Kvalitetan i dug san važan je za naš organizam kao i voda i hrana. Nedostatak sna ništa ne može da nadomesti. Spavanje je bitan deo mehanizma kojim se naše telo i um odmaraju i obnavljaju. Dobar san poboljšava raspoloženje, koncentraciju, energiju, memoriju i izoštrava um, uklanjajući toksične proteine koji se tokom dana akumuliraju u mozgu. Premalo sna samo po sebi povećava nivo hormona stresa, čak i kada nisu prisutni drugi stresori. Takođe, unos dovoljne količine vode i zdrava ishrana predstavljaju osnov za dug i srećan život.
  9. Imaju ciljeve i ambicije i duboko su im posvećeni na dnevnom nivou. – Naša sreća je tesno povezana sa osećajem da naš život ima neki smisao i svrhu. Zato su životni ciljevi važni. Oni nam daju fokus, motivaciju, smisao. Ciljevi moraju da budu dostižni, ali dovoljno veliki da nas inspirišu. Moraju da budu u saglasnosti sa našim ličnim vrednostima, standardima i potrebama. Da li stvarno želite da završite fakultet, ili su to samo želje vaših roditelja? Da li vi lično imate potrebu da smršate, ili su na vas uticali standardi okoline, sa kojima se vi ni ne slažete? Kada postavite cilj koji za vas ima smisla, možete da napravite plan akcije: koje su to navike i dnevne aktivnosti koje će vam omogućiti da postignete cilj? Nađite način i da uživate u procesu koji vodi do samog cilja. Bićete motivisaniji i verovatnoća da ćete tako postići ono što želite je mnogo veća. I bićete srećniji.
  10. Bitno je napomenuti i ovo. Srećni ljudi imaju svoje probleme kao i svi drugi. I oni su pod stresom, imaju krize, dešavaju im se tragedije. Ono po čemu se srećni ljudi razlikuju je što oni vide probleme kao izazove sa kojima se treba uhvatiti u koštac, a ne izgovore za nešto. Ovakav mehanizam odbrane im daje staloženost i snagu kada se suočavaju sa svakodnevnim životnim izazovima. Oni znaju da imaju moć da loše raspoloženje pretvore u dobro i svesno biraju da budu srećni. I da budemo iskreni, život bez izazova i prepreka bi bio stvarno dosadan. Kako mi reagujemo na njih je ono što je važno. Taj izbor je na nama samima.

Sada kada znate šta treba da uradite, preuzmite kontrolu. Ne možete samo da čekate da vas sreća sama pronađe. Srećni ljudi aktivno rade na sebi i svojoj sreći. Istraživanja pokazuju da imamo kontrolu nad 40% sreće u našem životu. Preostalih 10% zavisi od životnih okolnosti, a 50% od genetike i na to ne možemo mnogo da utičemo. Ali, 40% je sasvim dovoljno da znamo da imamo moć da promenimo stvari.